| ... tako otprilike možemo opisati trenutačnu situaciju u kojoj HDZ sudstvo drži kao taoca.

 

Hrvatska već više od godinu dana nema predsjednika Vrhovnog suda, čelnika najviše sudske instance u zemlji i jedne od triju grana vlasti. Pored toga, Hrvatska će 12. travnja ostati na deset ustavnih sudaca, iako je Ustavom propisano da ih mora biti trinaest.

Kako je do toga došlo?

Neću ulaziti duboko u povijest, nego ću krenuti od posljednjeg javnog poziva za predsjednika/cu Vrhovnog suda, na koji se prijavilo troje kandidata i kandidatkinja. Predsjednik Republike za kandidate je zatražio mišljenje Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe. Vrhovni sud svoje je mišljenje poslao, dok je Odbor za pravosuđe, u kojem HDZ ima većinu, a čija sam članica i ja kao predstavnica opozicije, obavio razgovore s kandidatima i kandidatkinjama 1. prosinca 2025. godine. Time su se stekli uvjeti da Odbor pristupi glasanju i davanju prethodnog mišljenja kako predviđa procedura. No, HDZ-ova većina kontinuirano skida tu točku s dnevnog reda Odbora za pravosuđe s obrazloženjem “da se nisu stekli uvjeti”.

Kakvi su to pak famozni “uvjeti”?

7. siječnja ove godine premijer Plenković, predsjednik izvršne vlasti koji nema baš nikakve ingerencije nad sudskom vlasti, zatražio je da se spoji nespojivo: izbor predsjednika Vrhovnog suda i izbor troje sudaca Ustavnog suda. Citiram premijera: “Ići ćemo u proces izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda jedino u varijanti da se izaberu tri ustavna suca i to na način da dva predloži parlamentarna većina, a jedan oporba.” To su ti “uvjeti”, protivni Ustavu RH, zbog kojih se izbor sudaca skida s dnevnog reda.

 

Nedopustivo je da predsjednik izvršne vlasti blokira izbor predsjednika/ice Vrhovnog suda, odnosno predsjednika/ice sudske vlasti. To je eklatantno kršenje Ustava o diobi vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku jer onemogućuje Ustavom propisano načelo suradnje i međusobne provjere tih grana, kao i načela neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti.

 

Treba napomenuti i da je predsjednik/ica Vrhovnog suda po funkciji i predsjednik/ica Državnog izbornog povjerenstva i nema zakonske mogućnosti zamjenika ili v.d.-a. Znači da u slučaju potrebe provedbe izbora, kandidati i kandidatkinje imaju svaku osnovu tražiti poništenje izbora zbog neispunjavanja zakonskih uvjeta njihove provedbe.

A što uopće rade ustavni suci i zašto su bitni?

Ustavni suci odlučuju jesu li zakoni u skladu s Ustavom, štite ustavna prava kroz ustavne tužbe, rješavaju sukobe nadležnosti među tri grane vlasti te nadziru ustavnost izbora i referenduma. U hrvatskom sustavu to je institucija koja u ključnim pitanjima funkcioniranja države treba osiguravati primjenu Ustava.

 

Zato su politički važni mnogo više nego što se na prvi pogled čini. Kad vladajuća većina, ili bilo koja parlamentarna kombinacija, kontrolira izbor ustavnih sudaca, ona utječe na to kako će se u godinama koje dolaze tumačiti granice vlasti, izborna pravila, referendumi, prava građana i odnosi između Sabora, Vlade i predsjednika Republike. Ustavni sud je, ukratko, institucija kroz koju prolaze najvažnija pravila funkcioniranja države.

Međutim, nigdje u Ustavu, Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu ili Zakonu o sudovima ne stoji da bi izbor predsjednika Vrhovnog suda mogao, smio ili trebao biti politički vezan uz izbor sudaca Ustavnog suda. Uostalom, radi se o dvjema posve različitim procedurama.

 

HDZ ucjenjuje tim “paketom”, jer, kako je vrlo jasno najavio predsjednik saborskog Odbora za Ustav, HDZ-ov Ivan Malenica, “HDZ želi većinu u Ustavnom sudu”. A kada jedna stranka želi većinu u tijelu koje bi trebalo biti ustavna brana političkoj samovolji, onda se dokida sama svrha tog tijela. Time se vladajućoj većini otvaraju vrata da bez stvarne kontrole kroji pravila kako joj odgovara.

 

Upravo zato da se to ne bi dogodilo, ustavni se suci biraju dvotrećinskom većinom u Saboru i za njihov je izbor potreban dogovor vladajućih i opozicije. Ustavotvorac je to zamislio upravo zato da se izbjegne politička prevaga bilo koje strane. Ono što je predložio Plenković nije prijedlog za pregovore, nego ucjena: ili će biti po HDZ-ovim pravilima, ili izbora neće biti.

 

Mi ne možemo i ne želimo pristati na takve ucjene jer su one suprotne duhu Ustava i smatramo ih i ozbiljnom prijetnjom demokraciji. Ponavljam, predsjednik izvršne vlasti nema nikakvu zakonsku niti ustavnu mogućnost ili pravo utjecati na izbor predsjednika/ice Vrhovnog suda ili sudaca ili sutkinja Ustavnog suda.

Kako to vide drugi?

Prije nekoliko dana ugledni švedski institut V-Dem (Varieties of Democracy), koji provodi jedno od najopsežnijih i najcjenjenijih globalnih istraživanja o stanju demokracije u svijetu, svrstao je Hrvatsku u skupinu zemalja koje se autokratiziraju, odnosno postaju sve manje demokratske.

 

Na to i mi i ostatak lijeve opozicije upozoravamo godinama. Plenković i HDZ zarobljavaju neovisne institucije, jednu po jednu, a u tome su toliko ustrajni da su spremni unedogled blokirati izbor predsjednika najviše sudske vlasti u zemlji.

 

Smatramo da je u ovoj izuzetno zahtjevnoj situaciji za stanje demokracije u Hrvatskoj nužno da se oglasi Ustavni sud. Zato smo Ustavnom sudu poslali Inicijativu za pokretanje postupka praćenja ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti i očekujemo njihovu reakciju.

 

Vladajući nas, u svojoj stalnoj maniri, optužuju da je opozicija odgovorna za ovu blokadu. Međutim, kada vladajući postave ultimatum od kojeg ne odustaju ni milimetra, i to ultimatum čiji je cilj osigurati političku kontrolu nad institucijama koje bi morale biti politički neovisne, jasno je tko blokira sustav i tko za to snosi odgovornost.

 

Mi od naše borbe za jake, neovisne i pravedne institucije nećemo odustati. Ne podliježemo pritiscima i ne pristajemo na političku trgovinu. Hvala vam što nas pratite!

 

Veliki pozdrav,Urša Raukar-Gamulin

 

Ako podržavate našu borbu za neovisne i pravedne institucije, podržite nas i donacijom!

DONIRAJ!

 

Facebook | Instagram | TikTok | X | YouTube
... tako otprilike možemo opisati trenutačnu situaciju u kojoj HDZ sudstvo drži kao taoca.

 

Hrvatska već više od godinu dana nema predsjednika Vrhovnog suda, čelnika najviše sudske instance u zemlji i jedne od triju grana vlasti. Pored toga, Hrvatska će 12. travnja ostati na deset ustavnih sudaca, iako je Ustavom propisano da ih mora biti trinaest. | | Kako je do toga došlo? | | Neću ulaziti duboko u povijest, nego ću krenuti od posljednjeg javnog poziva za predsjednika/cu Vrhovnog suda, na koji se prijavilo troje kandidata i kandidatkinja. Predsjednik Republike za kandidate je zatražio mišljenje Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe. Vrhovni sud svoje je mišljenje poslao, dok je Odbor za pravosuđe, u kojem HDZ ima većinu, a čija sam članica i ja kao predstavnica opozicije, obavio razgovore s kandidatima i kandidatkinjama 1. prosinca 2025. godine. Time su se stekli uvjeti da Odbor pristupi glasanju i davanju prethodnog mišljenja kako predviđa procedura. No, HDZ-ova većina kontinuirano skida tu točku s dnevnog reda Odbora za pravosuđe s obrazloženjem “da se nisu stekli uvjeti”. | | Kakvi su to pak famozni “uvjeti”? | | 7. siječnja ove godine premijer Plenković, predsjednik izvršne vlasti koji nema baš nikakve ingerencije nad sudskom vlasti, zatražio je da se spoji nespojivo: izbor predsjednika Vrhovnog suda i izbor troje sudaca Ustavnog suda. Citiram premijera: “Ići ćemo u proces izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda jedino u varijanti da se izaberu tri ustavna suca i to na način da dva predloži parlamentarna većina, a jedan oporba.” To su ti “uvjeti”, protivni Ustavu RH, zbog kojih se izbor sudaca skida s dnevnog reda.

 

Nedopustivo je da predsjednik izvršne vlasti blokira izbor predsjednika/ice Vrhovnog suda, odnosno predsjednika/ice sudske vlasti. To je eklatantno kršenje Ustava o diobi vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku jer onemogućuje Ustavom propisano načelo suradnje i međusobne provjere tih grana, kao i načela neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti.

 

Treba napomenuti i da je predsjednik/ica Vrhovnog suda po funkciji i predsjednik/ica Državnog izbornog povjerenstva i nema zakonske mogućnosti zamjenika ili v.d.-a. Znači da u slučaju potrebe provedbe izbora, kandidati i kandidatkinje imaju svaku osnovu tražiti poništenje izbora zbog neispunjavanja zakonskih uvjeta njihove provedbe. | | A što uopće rade ustavni suci i zašto su bitni? | | Ustavni suci odlučuju jesu li zakoni u skladu s Ustavom, štite ustavna prava kroz ustavne tužbe, rješavaju sukobe nadležnosti među tri grane vlasti te nadziru ustavnost izbora i referenduma. U hrvatskom sustavu to je institucija koja u ključnim pitanjima funkcioniranja države treba osiguravati primjenu Ustava.

 

Zato su politički važni mnogo više nego što se na prvi pogled čini. Kad vladajuća većina, ili bilo koja parlamentarna kombinacija, kontrolira izbor ustavnih sudaca, ona utječe na to kako će se u godinama koje dolaze tumačiti granice vlasti, izborna pravila, referendumi, prava građana i odnosi između Sabora, Vlade i predsjednika Republike. Ustavni sud je, ukratko, institucija kroz koju prolaze najvažnija pravila funkcioniranja države.

Međutim, nigdje u Ustavu, Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu ili Zakonu o sudovima ne stoji da bi izbor predsjednika Vrhovnog suda mogao, smio ili trebao biti politički vezan uz izbor sudaca Ustavnog suda. Uostalom, radi se o dvjema posve različitim procedurama.

 

HDZ ucjenjuje tim “paketom”, jer, kako je vrlo jasno najavio predsjednik saborskog Odbora za Ustav, HDZ-ov Ivan Malenica, “HDZ želi većinu u Ustavnom sudu”. A kada jedna stranka želi većinu u tijelu koje bi trebalo biti ustavna brana političkoj samovolji, onda se dokida sama svrha tog tijela. Time se vladajućoj većini otvaraju vrata da bez stvarne kontrole kroji pravila kako joj odgovara.

 

Upravo zato da se to ne bi dogodilo, ustavni se suci biraju dvotrećinskom većinom u Saboru i za njihov je izbor potreban dogovor vladajućih i opozicije. Ustavotvorac je to zamislio upravo zato da se izbjegne politička prevaga bilo koje strane. Ono što je predložio Plenković nije prijedlog za pregovore, nego ucjena: ili će biti po HDZ-ovim pravilima, ili izbora neće biti.

 

Mi ne možemo i ne želimo pristati na takve ucjene jer su one suprotne duhu Ustava i smatramo ih i ozbiljnom prijetnjom demokraciji. Ponavljam, predsjednik izvršne vlasti nema nikakvu zakonsku niti ustavnu mogućnost ili pravo utjecati na izbor predsjednika/ice Vrhovnog suda ili sudaca ili sutkinja Ustavnog suda. | | Kako to vide drugi? | | Prije nekoliko dana ugledni švedski institut V-Dem (Varieties of Democracy), koji provodi jedno od najopsežnijih i najcjenjenijih globalnih istraživanja o stanju demokracije u svijetu, svrstao je Hrvatsku u skupinu zemalja koje se autokratiziraju, odnosno postaju sve manje demokratske.

 

Na to i mi i ostatak lijeve opozicije upozoravamo godinama. Plenković i HDZ zarobljavaju neovisne institucije, jednu po jednu, a u tome su toliko ustrajni da su spremni unedogled blokirati izbor predsjednika najviše sudske vlasti u zemlji.

 

Smatramo da je u ovoj izuzetno zahtjevnoj situaciji za stanje demokracije u Hrvatskoj nužno da se oglasi Ustavni sud. Zato smo Ustavnom sudu poslali Inicijativu za pokretanje postupka praćenja ostvarivanja ustavnosti i zakonitosti i očekujemo njihovu reakciju.

 

Vladajući nas, u svojoj stalnoj maniri, optužuju da je opozicija odgovorna za ovu blokadu. Međutim, kada vladajući postave ultimatum od kojeg ne odustaju ni milimetra, i to ultimatum čiji je cilj osigurati političku kontrolu nad institucijama koje bi morale biti politički neovisne, jasno je tko blokira sustav i tko za to snosi odgovornost.

 

Mi od naše borbe za jake, neovisne i pravedne institucije nećemo odustati. Ne podliježemo pritiscima i ne pristajemo na političku trgovinu. Hvala vam što nas pratite!

 

Veliki pozdrav,Urša Raukar-Gamulin | | | | | | Ako podržavate našu borbu za neovisne i pravedne institucije, podržite nas i donacijom! | | DONIRAJ! | | | | | | Facebook | Instagram | TikTok | X | YouTube | | | | | | | | | | | | | | | | | | | | |

| Poslano putem ActionNetwork.org.

Da biste ažurirali adresu e-pošte, promijenite svoje ime ili adresu. Za odjavu sa e-pošte od Možemo, molim Vas Kliknite ovdje.
Poslano putem ActionNetwork.org.
Da biste ažurirali adresu e-pošte, promijenite svoje ime ili adresu. Za odjavu sa e-pošte od Možemo, molim Vas Kliknite ovdje.
Poslano putem ActionNetwork.org.
Da biste ažurirali adresu e-pošte, promijenite svoje ime ili adresu. Za odjavu sa e-pošte od Možemo, molim Vas Kliknite ovdje.